Kulturno-povijesna baština

Osim velikog prirodnog bogatstva, Šibensko-kninska županija bogata je kulturno-povijesnom baštinom. U nastavku slijedi nekoliko kratkih informacija o kulturnoj baštini pojedinih lokaliteta.

Značajni krajobraz Kanal – Luka

Zbog blizine grada kanal je iznimno bogat kulturno-povijesnim spomenicima među kojima ima nekoliko crkvica i kapelica, od kojih je najinteresantnija špilja sv. Ante s istoimenom crkvom. U špilji koja se prvi put spominje u 13 st., boravili su mnogi pustinjaci, od kojih je jedan od poznatijih zadarski plemić Jeronim Detrico koji tu i pokopan 1615. godine. Na ulazu u Kanal sv. Ante vidljivi su tragovi dviju kula (toreta) između kojih je od 14. do 16. st., kao zadnja morska obrana grada, bio razapet lanac koji je neprijateljskim brodovima sprečavao ulaz u Šibenski zaljev.

Među surim stijenama kanala nalazi se morski tunel s dva otvora, građen za skrivanje i servisiranje ratnih brodova. Počeli su ga graditi Nijemci u II svjetskom ratu, za vrijeme velikih savezničkih bombardiranja. Šibenčani ga još i danas zbog svog zlokobnog izgleda zovu “Hitlerove oči”.

Na izlazu iz Kanala sv. Ante, na otoku Ljuljevcu, na mjestu porušenog benediktinskog Samostana sv. Nikole, nalazi se Tvrđava sv. Nikole. Sagrađena je u 16. st. radi obrane Šibenika od osmanlijskih napada s mora. Izgled i veličina utvrde često su bili dovoljni da pokolebaju moćne neprijatelje da pokušaju ući u Šibenik s morske strane.

Vodeni tok i kanjon Čikole

Od važnijih kulturno-povijesnih spomenika osam kilometara jugozapadno od Drniša, kod Pakova Sela, na samom rubu kanjona nalazi se pretpovijesna gradina Osoje. Na početku kanjona kod Drniša, u blizini ceste Šibenik – Knin, nalazi se drniška Gradina na kojoj su pronađeni arheološki nalazi od pretpovijesti do druge polovice 19. stoljeća. U južnome dijelu sačuvani su segmenti srednjovjekovne tvrđave iz 14. st. koja je pripadala velikaškoj obitelji Nelipića, a kružna kula i sjeveroistočni obrambeni zid potječu iz osmanskoga vremena.

Žutsko – sitska otočna skupina

Prvi tragovi naseljenosti na Žutu iz vremena su Liburna, o čemu svjedoče pretpovijesna gradina na položaju Grbe i grobni humci u Pinizeliću i na položaju Pod Ražanj. U vrijeme rimske uprave na otocima su živjeli isključivo pastiri. Prvi pisani spomen otoka nalazi se u popisu zadarskih otoka iz 11. i 14. st. pod imenom Žut.

Gvozdenovo – Kamenar

Od sakralnih zdanja na području značajnog krajobraza na brdu Vršine, u župi Dubrava, nalazi se Crkva sv. Mihovila. Sagrađena je u romaničko-gotičkom stilu, u pisanim dokumentima prvi put se spominje 1414., a posvećena je 1944. godine. Za turskog opsjedanja Šibenika u 17. stoljeću, kad bi se neprijatelj približio, na vrhu Kamenara, straža bi oborila „tri kite od rakite“ (tri grane česmine) koje su do tada bile postavljene visoko u zraku. Vojnici u tvrđavi sv. Mihovila znali bi da se pogibelj približava.

Gradske bi trube zatrubile, vrata se zatvorila, a branitelji bi pošli na bedeme. U neposrednoj blizini lokaliteta smjestile su se dvije od četiri šibenske utvrde, tvrđava sv. Ivan i tvrđava Barone/Šubićevac, obje sagrađene davne 1647. zbog obrane od Turaka.

Rijeka Krka – donji tok

U sjevernom dijelu jezera, južno od naselja Prokljan, nalazi se otok Stipanac, Sustipan ili Sv. Stjepan, jedini otok na Prukljanu. Na otoku Stipancu nalaze se ostaci romaničke Crkve sv. Stjepana. U naselju Raslina crkvica je sv. Mihovila, koja se prvi put spominje u 15. stoljeću. Na čitavom prostoru Prukljana brojni su tragovi drevne naseljenosti. Pa su tako česti nalazi kamenih ulomaka iz razdoblja srednjeg paleolitika te ulomaka iz starijeg neolitika. Ovdje se nalaze ostaci antičke “villae rusticae“, ostaci rimskog vodovoda i ruševine starokršćanske bazilike.

Rijeka Krka – gornji tok

Rijeka Krka prolazi neposredno uz brdo na kojem se smjestila srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom 10. stoljeća. Ta utvrda, koja najvažniji kulturno-povijesni spomenik grada Knina, svoj je konačni izgled dobila početkom 18. stoljeća. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji, a podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave, dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku.